Jeste li znali da je karijes zuba zapravo bolest?
Iako se čini bezazlenim, karijes je najčešće hronično oboljenje na svijetu koje, prema procjenama, pogađa oko dvije milijarde odraslih i 540 miliona djece širom svijeta.
O njegovoj podmuklosti, najbolje govori činjenica da od početnog stadija do pojave prvih simptoma može proći od šest mjeseci do pet godina!
U današnjem blogu pročitajte sve o tome kako karijes nastaje, do kakvih posljedica dovodi i ono najvažnije – kako iskoristiti početak godine da steknete nove navike koje će nam pomoći da zajedno sačuvamo vaše zube od ovog neprijatelja.
Kako nastaje karijes?
U našoj usnoj šupljini živi veliki broj bakterija. Neke su dobre, ali one loše među njima koriste svaku priliku kako bi se razmnožile i dovele do narušavanja zdravlja usta. Takve bakterije hrane se šećerima iz naše ishrane, te na površini zuba formiraju ljepljivi biofilm – plak, poznatiji kao zubne naslage. Bakterije iz plaka stvaraju kiseline i smanjuju pH vrijednost u ustima. Takva kisela sredina u usnoj šupljini, u kombinaciji s neredovnim otklanjanjem zubnog plaka pomoću četkanja, dovodi do topljenja minerala s površine zuba.
Time nastaje proces demineralizacije i započinje nastanak karijesa.
Mehanizam razvoja karijesa razlog je zašto mi stomatolozi poput mantre ponavljamo pacijentima da izbjegavaju slatkiše, grickalice i zašećerene napitke. Osim što su bogati šećerima, njihova ljepljiva struktura olakšava prijanjanje za zube i nastanak plaka.
Kako znati imam li karijes?
Kao posljedica razaranja površine zuba, nastaje tzv. bijela mrlja, početni stadij razvoja karijesa. Ukoliko primijetite pojavu bijelih mrlja na mjestima na kojima ih ranije nije bilo, vrijeme je da posumnjate da se nešto dešava.
Napredovanjem bijele mrlje, caklina sve više propada dok ne nastane kavitacija, odnosno “šupljina“ na zubu, koja je znak karijesa uznapredovalog prema dubljim strukturama zuba – dentinu i pulpi, odnosno zubnom živcu. U tom slučaju, pacijenti već mogu osjetiti određene simptome, poput zubobolje prilikom djelovanja hladnih i slatkih podražaja, koja ukazuje na upalu zubnog živca – pulpitis.
Na teško uočljivim mjestima, karijes obično nije vidljiv sve dok ga mi ne uočimo pomoću dijagnostičkih metoda tokom pregleda. Zato uvijek naglašavamo koliko su važne redovne šestomjesečne kontrole, koje mogu biti spas u zadnji čas za vaše zube!
Da li je karijes zarazan?
Razmjenom pljuvačke, razmjenjujemo i bakterije koje uzrokuju karijes, što znači da je ovo oboljenje prenosivo! Glavni krivac u nastanku karijesa, Streptococcus mutans, najčešće se prenosi između partnera, ali vrlo visok rizik od zaraze imaju i djeca. Čak 80% dvogodišnjaka u sastavu svoje oralne flore ima ovu bakteriju, a obično je dobivaju od majke, odnosno staratelja. Zato je potrebno izbjegavati ljubljenje djece u usta, te korištenje istog pribora za jelo. Provjeravanje da li je temperatura hrane odgovarajuća istom kašikom kojom se hrani dijete ili davanje djetetu da pije iz iste čaše nije preporučljivo jer dovodi do lakog prijenosa S. mutansa.
Kako spriječiti nastanak karijesa?
Prvi odgovor na ovo pitanje isti je za većinu problema sa zubima i ima dvije riječi. Da, pogodili ste – oralna higijena!
Mehaničko uklanjanje plaka mekanom zubnom četkicom i pastom s fluoridima, korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica za čišćenje međuzubnih prostora ili uvođenje oralnog tuša u svakodnevnu rutinu oralne higijene, dobitna su kombinacija za čista i zdrava usta. Također, saniranje ortodontskih anomalija, kao što je zbijenost zuba i njihov loš položaj, omogućit će manje zadržavanje hrane između zuba i bolji pristup sredstvima za održavanje oralne higijene.
Dobra ishrana koja obiluje voćem i povrćem, unos puno vode i namirnica bogatih proteinima i mineralima (o čemu smo već pisali u našem blogu “5 dobrih namirnica za naše oralno zdravlje“), te smanjen unos ugljikohidrata i zašećerenih napitaka, djelovat će pozitivno na vaše zube jer će, uz fluoride iz zubne paste, podstaknuti proces remineralizacije, odnosno površinskog obnavljanja cakline.
Koliko je prevencija važna pokazuje i činjenica da u razvijenim zemljama, poput Norveške, gdje su šestomjesečne kontrole kod stomatologa obavezne, prosječan šestogodišnjak ima manje od jednog pokvarenog zuba. Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini dijete istog uzrasta ima prosječno šest pokvarenih zuba.
Šta ako ipak dobijem karijes?
Početni karijes gotovo uvijek je moguće riješiti njegovim otklanjanjem i nadoknadom izgubljene supstance zuba plombama. Pulpitisi u ranom stadiju često su reverzibilni, što znači da živac zuba može biti sačuvan ukoliko se pravovremeno reaguje. U nekim slučajevima, kod ozbiljnih i zapuštenih slučajeva karijesa, živac “umire” i neophodno je njegovo uklanjanje i korijensko liječenje zuba. Nažalost, karijes može napredovati i do mjere da zub više nije moguće sačuvati popravkom, liječenjem i protetskom nadoknadom, te je jedino rješenje vađenje zuba.
Da bismo zajednički pobijedili karijes u našoj borbi za očuvanje svakog zuba i zdravlja kompletne usne šupljine, Nova Dental Clinic je u mjesecu januaru za vas pripremila posebne pogodnosti!
Ukoliko sami primijetite promjene na vašim zubima ili ih mi otkrijemo na vašem prvom ili redovnom kontrolnom pregledu u našoj ordinaciji, tu je naša akcija tokom koje svaku plombu tokom januara možete dobiti po cijeni od 50 KM, neovisno o tome koliko površina nadoknađujemo!
Zakažite svoj pregled u Nova Dental Clinic već danas i iskoristite našu super ponudu, kako bi vaši zubi zabljesnuli novim sjajem već od samog početka nove godine!